Utjecaj kratkoročnog iznajmljivanja na tržište nekretnina

Gradovi s razvijenim turizmom posebno su pogođeni ovim trendom. U Barceloni, primjerice, broj stanova za kratkoročni najam porastao je za 400% između 2015. i 2020. godine. Slični trendovi zabilježeni su u gradovima poput Amsterdama, Berlina i Lisabona. Ovaj nagli porast potaknuo je zabrinutost lokalnih vlasti i stanovnika zbog utjecaja na dostupnost dugoročnog stanovanja i kvalitetu života u gradskim četvrtima.

Utjecaj na cijene nekretnina i najamnine

Jedan od najznačajnijih učinaka širenja kratkoročnog iznajmljivanja je porast cijena nekretnina i najamnina u popularnim turističkim destinacijama. Istraživanja pokazuju da povećanje broja Airbnb oglasa u nekoj četvrti za 10% dovodi do prosječnog porasta cijena nekretnina od 0,4% i povećanja najamnina od 0,6%. Ovaj efekt posebno je izražen u gradskim središtima i atraktivnim četvrtima.

U Lisabonu, primjerice, cijene nekretnina u povijesnom centru grada porasle su za preko 50% u razdoblju od 2015. do 2019. godine, što se u velikoj mjeri pripisuje rastu kratkoročnog iznajmljivanja. Slični trendovi zabilježeni su u Pragu, gdje su cijene najma u centru grada porasle za 30% u istom razdoblju. Ova dinamika stvara značajne izazove za lokalno stanovništvo, posebno za mlade obitelji i radnike s nižim primanjima koji si sve teže mogu priuštiti stanovanje u gradskim središtima.

Promjene u strukturi stanovanja i zajednica

Kratkoročno iznajmljivanje značajno mijenja demografsku i socijalnu strukturu gradskih četvrti. U mnogim slučajevima, dolazi do tzv. “turistifikacije” područja, gdje se stalni stanovnici zamjenjuju prolaznim turistima. Ovo može dovesti do gubitka osjećaja zajedništva i promjene karaktera četvrti.

Studija provedena u Barceloni pokazala je da je u četvrti El Born broj stalnih stanovnika pao za 11% u razdoblju od pet godina, dok se broj turističkih smještaja udvostručio. Slični trendovi primijećeni su u Veneciji, gdje je broj stalnih stanovnika u povijesnom centru pao ispod 50.000, u usporedbi s preko 170.000 prije 50 godina. Ove promjene često rezultiraju zatvaranjem lokalnih trgovina i usluga koje opslužuju stalne stanovnike, zamjenjujući ih turističkim sadržajima.

Regulatorni odgovori i izazovi

Gradovi diljem svijeta pokušavaju regulirati kratkoročno iznajmljivanje kako bi ublažili njegove negativne učinke. Neki od pristupa uključuju ograničavanje broja dana godišnje kada se nekretnina može iznajmljivati kratkoročno, uvođenje sustava licenciranja, ili čak potpune zabrane u određenim zonama.

Barcelona je, primjerice, uvela moratorij na izdavanje novih dozvola za turističke apartmane u određenim dijelovima grada. Amsterdam je ograničio kratkoročno iznajmljivanje na maksimalno 30 dana godišnje po nekretnini. Berlin je 2016. godine privremeno zabranio kratkoročno iznajmljivanje cijelih stanova bez posebne dozvole, iako je kasnije ova zabrana ublažena.

Međutim, provedba ovih regulacija često predstavlja izazov. Digitalna priroda platformi za kratkoročni najam otežava praćenje i kontrolu, a mnogi vlasnici nekretnina pronalaze načine da zaobiđu propise. Nadalje, platforme poput Airbnba često se protive strogim regulacijama, tvrdeći da one ograničavaju ekonomske mogućnosti za lokalno stanovništvo.

Budućnost kratkoročnog iznajmljivanja i tržišta nekretnina

Unatoč izazovima, malo je vjerojatno da će trend kratkoročnog iznajmljivanja nestati. Umjesto toga, očekuje se evolucija ovog sektora prema održivijem modelu koji bolje balansira potrebe turista, lokalnog stanovništva i gradskih vlasti. Neki gradovi eksperimentiraju s inovativnim pristupima, poput stvaranja “mješovitih zona” gdje se kontrolira omjer turističkih i rezidencijalnih nekretnina.

Dugoročno, očekuje se da će tržište nekretnina morati prilagoditi svoju ponudu ovim novim trendovima. To bi moglo uključivati razvoj fleksibilnijih stambenih rješenja koja se mogu lako prilagoditi za dugoročno ili kratkoročno korištenje. Također, moguć je porast investicija u namjenske objekte za kratkoročni najam, što bi moglo smanjiti pritisak na postojeći stambeni fond.

Zaključno, fenomen kratkoročnog iznajmljivanja značajno je promijenio dinamiku tržišta nekretnina u mnogim gradovima. Dok donosi ekonomske koristi za neke, istovremeno stvara izazove za dostupnost stanovanja i očuvanje lokalnih zajednica. Pronalaženje ravnoteže između turističkih potreba i kvalitete života lokalnog stanovništva ostaje ključni izazov za urbane planere i kreatore politika u narednim godinama.