Zakon o zaštiti uzbunjivača u Srbiji: Unapređenje transparentnosti i integriteta

Srbija je 2014. godine donela Zakon o zaštiti uzbunjivača, čime je postala jedna od prvih zemalja u regionu koja je prepoznala značaj pravne zaštite osoba koje prijavljuju nezakonitosti. Ovaj zakon predstavlja važan korak u borbi protiv korupcije i unapređenju transparentnosti u javnom i privatnom sektoru. Međutim, njegova primena i dalje nailazi na izazove, što otvara prostor za dalja unapređenja i društvenu diskusiju o značaju uzbunjivanja.

Zakon o zaštiti uzbunjivača u Srbiji: Unapređenje transparentnosti i integriteta

Inicijativa za donošenje posebnog zakona o zaštiti uzbunjivača pokrenuta je 2010. godine, kada je formirana radna grupa za izradu nacrta zakona. Nakon četiri godine konsultacija i javnih rasprava, Zakon o zaštiti uzbunjivača usvojen je 2014. godine, a stupio je na snagu 2015. godine.

Ključne odredbe Zakona o zaštiti uzbunjivača

Zakon definiše uzbunjivanje kao otkrivanje informacija o kršenju propisa, kršenju ljudskih prava, vršenju javnih ovlašćenja protivno svrsi zbog koje su poverena, opasnosti po život, javno zdravlje, bezbednost i životnu sredinu. Zakon predviđa tri vrste uzbunjivanja: unutrašnje (unutar organizacije), spoljašnje (nadležnim organima) i uzbunjivanje javnosti.

Zakon garantuje zaštitu uzbunjivačima od odmazde, uključujući zabranu stavljanja uzbunjivača u nepovoljan položaj i naknadu štete u slučaju odmazde. Takođe, predviđa mogućnost privremene mere zaštite uzbunjivača tokom sudskog postupka.

Izazovi u primeni zakona

Uprkos naprednom zakonskom okviru, primena Zakona o zaštiti uzbunjivača u praksi nailazi na određene prepreke. Jedan od glavnih izazova je nedovoljna informisanost građana o njihovim pravima i mehanizmima zaštite. Mnogi potencijalni uzbunjivači nisu upoznati sa zakonskim odredbama ili se plaše odmazde uprkos postojanju zaštite.

Drugi izazov predstavlja nedostatak kapaciteta nadležnih institucija za efikasno postupanje po prijavama uzbunjivača. Ovo uključuje nedovoljnu obučenost sudija i tužilaca za primenu zakona, kao i ograničene resurse za sprovođenje istraga i pružanje zaštite uzbunjivačima.

Uticaj na društvo i borbu protiv korupcije

Zakon o zaštiti uzbunjivača ima potencijal da značajno doprinese borbi protiv korupcije i unapređenju transparentnosti u srpskom društvu. Ohrabrivanje građana da prijavljuju nezakonitosti može dovesti do otkrivanja i sprečavanja ozbiljnih slučajeva korupcije i zloupotrebe javnih resursa.

Međutim, za pun efekat zakona potrebno je raditi na izgradnji kulture integriteta i poverenja u institucije. Ovo uključuje promovisanje vrednosti transparentnosti i odgovornosti, kao i jačanje mehanizama za zaštitu uzbunjivača u praksi.

Perspektive za unapređenje zakonodavstva

S obzirom na iskustva u primeni zakona tokom proteklih godina, postoji prostor za njegovo unapređenje. Neki od predloga uključuju proširenje definicije uzbunjivača kako bi se obuhvatile i osobe koje nisu u radnom odnosu, jačanje mehanizama za zaštitu anonimnosti uzbunjivača, te uvođenje strožih kazni za odmazdu prema uzbunjivačima.

Dodatno, potrebno je raditi na usklađivanju Zakona o zaštiti uzbunjivača sa novom Direktivom Evropske unije o zaštiti uzbunjivača, koja je usvojena 2019. godine. Ovo bi moglo dovesti do daljeg unapređenja zakonskog okvira i približavanja srpskog zakonodavstva evropskim standardima u ovoj oblasti.